Pristupačnost
Europska povijest počiva na pepelu totalitarnih režima. Područje slobode, sigurnosti i pravde u 20. stoljeću, “stoljeću ideologija”, bilo je najizazovnije stoljeće u čitavoj ljudskoj povijesti.
Nakon Prvog svjetskog rata, u vrijeme obilježeno gospodarskom krizom, na političku pozornicu stupile su nove diktature – posebno u zemljama srednje i istočne Europe. To je bilo vrijeme kad su se pojavili fašistički i nacionalsocijalistički režimi i, već od Oktobarske revolucije 1917., komunistički totalitarizam. Završetkom Drugog svjetskog rata i propašću fašizma i nacionalsocijalizma, komunistički totalitarizam preuzeo je značajke dominantnog režima u zemljama istočne i jugoistočne Europe. Dokinut je tek krajem 80-ih godina 20. stoljeća.
Totalitarni režimi koje je Europa doživjela u prošlom stoljeću obilježeni su masovnim ubojstvima i zločinima protiv čovječnosti. Uobičajen izraz za to je “grubo i sustavno kršenje temeljna ljudska prava”.
U razdoblju u kojem je komunistički režim bio jedini politički sustav, uspostavljen logikom ratnog pobjednika nakon Drugog svjetskog rata, a ne odabirom građana, hrvatsko stanovništvo izvrgnuto je likvidacijama, montiranim sudskim procesima, konfiskaciji imovine te raznim drugim oblicima diskriminacije. Svi koji nisu bili aktivni podupiratelji režima označeni su kao njegovi protivnici. Ovakve postupke doživjeli su izravno ili neizravno veliki broj Europljana koji su rođeni prije pada Berlinskog zida. Iako, postoje temeljne razlike, što treba precizno definirati.
Projekt "Europsko sjećanje za europsku budućnost: Komunistički zločini", ima za cilj rasvijetliti i osvijestiti specifična kršenja ljudskih prava provedena od strane komunističkog režima i njegovih protagonista, kao dominantne vojne i političke nomenklature na hrvatskim povijesnim prostorima u drugoj polovici 20. stoljeća. Cilj je posvetiti se konkretnim, pojedinačnim slučajevima kršenja ljudskih prava te ih staviti u ispravan povijesni kontekst. Projekt se provodi kontinuirano: svake dvije godine organizira se međunarodni znanstveni skup s novim istraživačkim usko fokusiranim temama, dok se paralelno izdaje zbornik s radovima izlagača, čime je uspostavljen ritam godišnjih aktivnosti.
U organizaciji Fakulteta hrvatskih studija, u prostorijama Matice hrvatske, održana je promocija zbornika Komunistički zločini II. Zbornik donosi najnovija istraživanja o ubojstvima, represiji, progonima i kršenju ljudskih prava tijekom razdoblja komunističke vladavine, ne samo nakon, već i tijekom Drugoga svjetskoga rata. Na promociji su govorili obnašatelj dužnosti prodekana za karijerni razvoj i cjeloživotnu naobrazbu, doc. dr. sc. Danijel Jurković, pročelnik Odsjeka za povijest, doc. dr. sc. Vladimir Šumanović i predstojnica Znanstvenog zavoda, izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić.
Prvi se nazočnima obratio doc. dr. sc. Danijel Jurković koji je istaknuo važnost ovog zbornika i podršku koju je dobio od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
„Zbornik je dobio financijsku potporu za tisak, grafičko oblikovanje, lekturu, korekturu teksta te sve ostale popratne radnje od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Vrlo je važno naglasiti da se radi o zborniku A1 kategorije, a što upućuje da su svi radovi, kao i sam zbornik, iznimno važni, ne samo s historiografskog nego i s društvenog aspekta. Zbornik pruža autentičan uvid u ratne i poratne okolnosti te dokumentira događaje vezane za komunističke zločine“, kazao je doc. dr. sc. Jurković.
Potom je riječ preuzela urednica zbornika izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, koja je istaknula da su istraživanja objavljena u zborniku dokaz da komunistički zločini nisu bili samo čin osvete nakon rata, već su se događali i tijekom samog Drugog svjetskog rata, uz puno znanje i odobrenje političkih i vojnih struktura Komunističke partije Jugoslavije. Dodala je i važnu informaciju o međunarodnoj dimenziji ovoga istraživanja.
„Moram naglasiti kako smo u studenome 2024. godine pozvani u Europski parlament da održimo predavanje o tome što konkretno radimo na ovome području. To nam je otvorilo vrata novim suradnjama za koje se nadam da ćemo ih realizirati iduće godine. Uspjeli smo dovesti Bleiburg u samo srce Europe, što je danas, mogu slobodno reći, element civilizacijskoga standarda“, zaključila je izv. prof. dr. sc. Vukelić.
.JPG)
Posljednji je govorio drugi urednik zbornika, doc. dr. sc. Vladimir Šumanović, koji je istaknuo kako su se temom komunističkih zločina dosad uglavnom bavili bivši političari, isluženi obavještajci i poduzetnici s područja zapadnog Balkana, dok su povjesničari uglavnom izbjegavali ovu problematiku.
„Ključna odgovornost je na hrvatskoj historiografiji, a ne na politici, što komunistički zločini ostaju i dalje tabu tema. Cilj prešućivanja istine omogućuje pojedincima iz raznih sumnjivih krugova hrvatske tranzicije da se predstave kao nacionalni autoriteti, navodni borci za Hrvatsku i objektivni povjesničari. Ovom temom do sada uglavnom su se bavili bivši političari i ljudi s upitnim biografijama, kojima nije cilj objektivno sagledati prošlost nego ostvariti politički poene. No sada postoji i druga skupina istraživača kojima je cilj bez ikakve politizacije donijeti istinu društvu“, dodao je doc. dr. sc. Vladimir Šumanović.
Zbornik radova Komunistički zločini II ne samo da nadograđuje prijašnja istraživanja, već dodatno rasvjetljava mehanizme, odgovorne osobe i kontekst u kojem su ti zločini počinjeni. Nastavlja sustavno istraživanje i produbljuje razumijevanje komunističkih zločina na području bivše Jugoslavije, s posebnim naglaskom na Hrvatsku.
Akademski kalendar